Sudjelovanje u EU projektima i natječajima (primjerice ESIF, Horizon Europe, LIFE, Digital Europe, Erasmus+, IPA III itd.) često zahtijeva prijevode opsežnih i stručnih dokumenata. To mogu biti projektne prijave, ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava, izvješća o provedbi, razne tehničke specifikacije, financijski prilozi, javnonabavni dokumenti i izvješća. Zašto je važno da prijevodi takve zahtjevne dokumentacije budu potpuno točni i pouzdani? Zbog toga što samo jedna loša rečenica, netočan termin ili uporaba nekonzistentne terminologije može dovesti do sljedećih situacija:
- odbijanja projektne prijave
- financijske korekcije (5 – 100 %)
- odbijanja plaćanja
- u najgorem slučaju – povrata cijelog iznosa s kamatama.
Zato svakako želite da prijevodi o kojima ovisi uspjeh projekta budu napravljeni u skladu sa standardima i pravilima struke. U prevoditeljskoj agenciji GNOSIS već više od 15 godina prevodimo i lektoriramo različitu dokumentaciju, pa tako i onu za EU projekte. Evo najčešćih zamki koje viđamo u vezi prijevoda za EU projekte i natječaje, te kako ih izbjeći.
1. Doslovni (literalni) prijevod bez razumijevanja EU pravnog konteksta
Engleski ili francuski tekstovi EU natječaja puni su specifičnih termina (na primjer „eligible costs“, „de minimis“, „state aid“, „simplified cost options“, „lump sum“, „flat rate“ itd.). Doslovni prijevod (npr. „state aid“ prevedeno u „državna pomoć“ umjesto službenog „državna potpora“) mijenja pravno značenje.
Kako izbjeći:
- Koristite isključivo službenu EU terminologiju (IATE baza, hrvatski pravopis EU prava, Vodič za prevođenje EU dokumenata na hrvatski jezik, Priručnik za prevođenje pravnih propisa Republike Hrvatske na engleski jezik…).
- Prevoditelj mora imati iskustvo s EU natječajima i javnom nabavom.
- Uvijek raditi dodatnu provjeru ključnih članaka (iz HR u EN i obrnuto) kod složenih ugovora.
2. Neujednačena terminologija unutar istog projekta
Isti se pojam prevodi različito na različitim mjestima. Na primjer, „project promoter“ – u jednom dijelu teksta prevedeno kao „nositelj projekta“, u drugome „promotor projekta“, u trećem „korisnik sredstava“ ili slično. Ili na primjer „procurement“ – miješaju se hrvatski termini „nabava“, „javna nabava“, „postupak nabave“ itd.
Kako izbjeći:
- Na samome početku izraditi glosar projekta
- Koristiti specijalizirane CAT alate (SDL Trados, MemoQ) s memorijom prijevoda i termbase-om.
- Obavezna provjera konzistentnosti (QA check) prije finalne predaje.
3. Zanemarivanje razlike između prijevoda i lokalizacije pravnih tekstova
Kako izbjeći:
- Angažirajte tim: prevoditelj + lektor s iskustvom u EU fondovima + konzultant za javnu nabavu.
- Provjeriti usklađenost s nacionalnim pravilima (npr. Zakon o provedbi programa EU fondova).

4. Greške u brojevima, valutama, jedinicama i datumima
Zamka:
- Pogrešan decimalni separator (primjerice 1.234,56 umjesto 1,234.56),
- Miješanje kuna/eura (čak i danas)
- Netočna konverzija jedinica (km u milje, kg u funte),
- Pogrešni datumi (npr. „within 30 days“ prevedeno kao „u roku od 30 dana“ bez navođenja početka roka).
Posljedice: Financijske korekcije u javnoj nabavi čak i za male iznose.
Kako izbjeći:
- Rigorozna, dodatna provjera svih numeričkih vrijednosti (drugi prevoditelj ili lektor).
- Koristiti stilski vodič: decimalni zarez, ISO formate datuma (YYYY-MM-DD), HR pravila za valute.
5. Izostanak lekture i finalne QA (engl. Quality Assurance) provjere
Kako izbjeći:
- Prijevod trebaju pregledati dvije osobe, idealno prevoditelj i lektor.
- Koristiti checklistu potencijalnih “riskantnih” dijelova: terminologija, brojevi, reference, formatiranje.
6. Preveliko oslanjanje na AI prevođenje (DeepL, Google, ChatGPT…)
Zamka: AI je dosta napredovao u prevođenju, ali još uvijek griješi na:
- složenim pravnim konstrukcijama
- EU-specifičnim terminima
- suptilnim razlikama, na primjer između „shall“, „must“, „should“.
Posljedice: Strogo kažnjavanje ako se otkrije da je dokument preveden pomoću AI-ja bez post-editinga, odnosno ljudske provjere. Pojedini AI alati imaju tendenciju izmišljanja nepostojećih riječi, pogotovo za “male” jezike kao što je hrvatski.
Kako izbjeći:
- Koristiti AI samo za prvi draft, no uz obaveznu provjeru i uređivanje prijevoda od strane stručnog prevoditelja
- Za ključne dokumente (ugovori, prijave) – isključivo ljudski prijevod
- Koristiti ljudski prijevod za sve – ovo je zapravo najbolja opcija
Kako odabrati pravog partnera za prijevode EU dokumentacije







